Početak Ramazana 2024
Ove godine (1443.) na današnji dan počinje mjesec posta (ramazan, 9. mjesec islamskoga kalendara), odnosno mjesec obilježavanja početka objave Kur’ana. Kur’an je iz Lewhi Mahfuza (pomno čuvane Knjige) spušten na ljudima najbliže nebo te postupno, posredstvom anđela Gabriela (meleka Džibrila), objavljivan Muhammedu u razdoblju od 23 godine. Ponekad mu je bila objavljivana cijela Sura, nekada nekoliko ajeta, a katkada tek dio ajeta ili samo dvije riječi. U spomen na milost primanja Kur’ana, njegovog iščitavanja, učenja i opetovanog slušanja, muslimani (odrasli i zdravi) poste mjesec dana od zore do zalaska sunca odričući se hrane, pića i drugoga (primjerice, duhana), kao i spolnih odnosa. Time ispunjavaju jednu od vjerskih obaveza. Mjesec kulminira Ramazan-Bajramom kao svečanom završnicom velikog posta.
Prvi dan Ramazana 2024. godine počinje u ponedjeljak, 11. marta 2024., prvi dan Ramazanskog Bajrama je u srijedu 10. april 2024. godine.
To je datum koji je odobrila Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini. Ramazan, deveti mjesec islamskog kalendara, traje 29 ili 30 dana, ovisno o lunarnoj fazi. Početak Ramazana se određuje opažanjem mladog Mjeseca, a njegovo nastupanje predstavlja prelazak u vrijeme duhovne obnove, molitve i zajedništva za milione muslimana širom svijeta.
Značaj Ramazana:
Ramazan je više od mjeseca posta. To je period duhovnog rasta, samopouzdanja i osjećanja bliskosti sa Bogom. U ovom svetom mjesecu muslimani se podsjećaju na objavu Kurana, posljednje božanske objave prenesene preko poslanika Muhammeda (a.s.).
Šta Ramazan simbolizira?
Ramazan simbolizira:
Poštenje i samopouzdanje: Post zahtijeva samodisciplinu i kontrolu nad svojim željama. On muslimanima omogućava da razviju snagu volje i empatiju prema onima koji su manje sreće.
Milost i dobročinstvo: Ramazan je prilika da se proširi milodost i dobročinstvo onima koji su u potrebi. Muslimani se podižu da pruže pomoć siromašnima i poboljšaju životne uvjete onih oko sebe.
Zajedništvo i međusobna povezanost: Tijekom Ramazana, muslimani se okupljaju za zajedničke iftar obroke, klanjaju zajedno i obavljanju druge vjerske obaveze. Ovaj period stvara međusobnu povezanost i osjećaj zajedništva unutar zajednice.
Duhovni rast i poboljšanje karaktera: Ramazan je vrijeme za fokus na molitvu, čitanje Kurana, refleksiju i smanjenje egocentričnosti. Muslimani se obavezuju da procijene svoje postupke, očiste misli i poboljšaju svoje moralne kvalitete.
Običaji i aktivnosti tokom Ramazana:
Post: Glavna aktivnost Ramazana je post od zore do zalaska sunca. To uključuje suzdržavanje od hrane, pića, seksualnih odnosa i pušenja.
Sehur: Suhoor je prehranjeni obrok prije zore koji muslimani uzimaju svako jutro kako bi se pripremili za dnevni post.
Iftar: Iftar je večernji obrok kojim se prekida post nakon zalaska sunca. Iftari su često velika okupljanja s porodicom i prijateljima, a tradicionalno se započinju konzumiranjem datulja.
Teravija: Teravija je posebna noćna molitva koja se klanja tijekom Ramazana. Mnogi muslimani odlaze u džamije na teraviju svaku noć tijekom mjeseca.
Lejletul – kadr: Lejletul-kadr smatra se najodabranijom noći u godini, prema islamskom vjerovanju. To je noć u kojoj je objavljen Kur'an. Muslimani provode Lejletul-kadr u molitvi, čitanju Kurana i traženju Božijeg oprosta.
Tradicionalna jela: Tijekom Ramazana konzumira se širok spektar tradicionalnih jela, koja variraju ovisno o regiji i kulturi.
Neki od čestih iftarskih jela uključuju datulje, supu, glavno jelo s mesom ili ribom, kolače i slatkiše.
Dobrovoljna davanja: Ramazan je vrijeme povećane darežljivosti i milosti. Muslimani često daju dobrovoljna novčana davanja (zakat al-fitr).
